Aktivno slušanje je važna vještina koja zahtijeva fokusiranu pažnju i angažman. Kroz aktivno slušanje možemo poboljšati kvalitetu naših odnosa i komunikacije s drugima.
Razlika između čuti i aktivno slušati
Prva stvar koju moramo razumjeti je razlika između pasivnog slušanja i aktivnog slušanja. Dok pasivno slušanje znači samo primanje informacija kroz naša ušna kanala, aktivno slušanje uključuje namjerni napor. To znači da se posvećujemo onome što druga osoba govori, s ciljem ostvarivanja efikasne i suosjećajne komunikacije.
Studija otkriva da većina ljudi ne može aktivno slušati sugovornika dulje od tri minute za redom. Istovremeno, s druge strane različita istraživanja pokazuju da se otprilike 50% ispitanog stanovništva osjeća usamljeno.
Nemogućnost slušanja ili aktivnog sudjelovanja u razgovoru može biti povezana s osjećajem usamljenosti i izolacije u društvu. U nastavku ćemo istaknuti važne aspekte aktivnog slušanja kako bismo poboljšali naše interpersonalne odnose.
Što je aktivno slušanje?
Aktivno slušanje predstavlja ključnu vještinu koja omogućuje kvalitetnu komunikaciju i razumijevanje drugih ljudi. To je proces u kojem se posvećujemo pažnju sugovorniku i aktivno sudjelujemo u komunikacijskom procesu. Aktivno slušanje ima mnoge prednosti, kao što su poboljšanje odnosa, razumijevanje potreba i želja drugih te izgradnja dubljih veza s ljudima oko nas.
Kako biti bolji u aktivnom slušanju?
Pokazivanje zanimanja
Kada aktivno slušamo, pokazujemo interes za ono što druga osoba izražava. To se postiže usmjeravanjem pažnje na sugovornika, održavanjem očnog kontakta, kimanjem glavom ili davanjem verbalnih povratnih informacija poput “da”, “razumijem” ili “slažem se”.
Bez prekidanja
Važno je da ne prekidamo sugovornika dok govori. Dajemo mu dovoljno vremena da završi svoju misao prije nego što se uključimo u razgovor. Time pokazujemo poštovanje prema njihovom iskazu i omogućujemo im da se osjećaju slušanima.
Postavljanje otvorenih pitanja
Otvorena pitanja potiču sugovornika da izrazi svoje misli, osjećaje i ideje na dubljoj razini. Ova vrsta pitanja počinje s riječima poput “kako”, “zašto” ili “što mislite o…”. Postavljanje takvih pitanja omogućuje nam da bolje razumijemo perspektivu sugovornika i pokazujemo da smo zainteresirani za njihovo mišljenje.
Parafraziranje i sažimanje
Kako bismo pokazali da razumijemo sugovornika, korisno je povremeno parafrazirati ili sažeti ono što su rekli. Na taj način potvrđujemo da smo pažljivo slušali i da smo razumjeli njihovu poruku. Ovo također pruža priliku za ispravljanje eventualnih nesporazuma.
Empatija i suosjećanje
Aktivno slušanje uključuje empatiju prema sugovorniku. To znači postavljanje u njihovu poziciju, razumijevanje njihovih osjećaja i iskazivanje suosjećanja. Pokazivanje empatije stvara osjećaj podrške i povezanosti te olakšava otvoreniju komunikaciju.
Poteškoće koje ometaju aktivno slušanje
Jeste li sposobni pažljivo slušati sugovornika? Postoje različiti razlozi koji mogu ometati proces aktivnog slušanja. Evo nekoliko njih:
Nesposobnost podnošenja tišine
Većina ljudi osjeća nelagodu u razgovorima kada nastupi tišina, posebno s nepoznatim osobama. Stoga, dok sugovornik govori, oni razmišljaju o sljedećim riječima koje će izgovoriti, smanjujući pažnju na informacije koje se prenose kroz govor.
Presude i usporedbe
Često se događa da nas ometaju različite presude koje donosimo o različitim stvarima koje nemaju veze s onim što sugovornik pokušava izraziti (poput sviđanja njegove košulje, lošeg izgleda zelene boje, percepcije promjene u tjelesnoj težini, duljine kose u odnosu na nas itd.).
Nedostatak usredotočenosti
Ova poteškoća sastoji se od fokusiranja pažnje samo na jedan aspekt razgovora i neprestanog razmišljanja o tome, ignorirajući ostale informacije koje sugovornik iznosi.
Ometanje mislima o drugim stvarima
Ovo je jedna od najčešćih prepreka. Dok sugovornik govori, osoba počinje razmišljati o događajima koji su se dogodili nedavno, planira večeru ili se bavi razmišljanjem o sljedećem razgovoru za posao, s malo ili bez pažnje prema onome što osoba izgovara.
Očekivanje potvrde
Neki ljudi se previšeusredotočuju na potvrdu vlastitih stavova tijekom razgovora. Umjesto da slušaju sugovornika, razmišljaju o tome je li njihovo mišljenje ispravno ili dovoljno dobro.
Neprestano prekidanje
Postoje ljudi koji iz različitih razloga neprekidno moraju pričati i biti u središtu pozornosti tijekom razgovora. Stoga, neprestano prekidaju govor sugovornika, unoseći vlastite informacije iz vlastitog osobnog iskustva, preusmjeravajući razgovor na sebe ili dajući savjete.
Vanjske smetnje
Svi smo se sigurno osjetili frustrirano kada pokušavamo razgovarati s nekim tko neprestano gleda u svoj mobilni uređaj, televizor ili računalni zaslon. Zbog takvih ometajućih okolnosti, slušanje postaje vrlo teško jer se pažnja dijeli između različitih nadražaja.
Aktivno slušanje za bolju komunikaciju
Aktivno slušanje je važna vještina koja zahtijeva fokusiranu pažnju i angažman. Kroz aktivno slušanje možemo poboljšati kvalitetu naših odnosa i komunikacije s drugima. Slijedeći načela aktivnog slušanja, možemo izgraditi bolje razumijevanje, pokazati poštovanje i ostvariti dublje veze s ljudima oko nas.
Ako želimo naučiti aktivno slušati, moramo se potruditi smanjiti prethodno navedene prepreke i razviti našu sposobnost pažljivog slušanja u sadašnjem trenutku.
Važno je stvoriti atmosferu poštovanja u kojoj razumijemo da je ono što druga osoba ima za reći važno i da zaslužuje našu potpunu pažnju, baš kao što i mi želimo da nas drugi slušaju.
“Slušanje je put do mudrosti. Početak mudrosti je u tišini.”
Pitagora
PROČITAJ JOŠ:
Afirmacije: Kako ih pravilno koristiti za pozitivne promjene u životu?
Tri komunikacijske vještine za izgradnju pozitivnih promjena u odnosima
Emocionalna inteligencija: Zašto je važna i kako ju razvijati?
Kvalitetan odnos: Ključni elementi kako izgraditi zdrave odnose
