spot_img

FOMO: Imate li strah od propuštanja prilika?

Da li vam se ikada dogodilo da želite stalno biti u toku sa događanjima koja vas zanimaju te da postajete anksiozni kada propustite prilike? Znate li šta je FoMO (Fear of Missing Out) odnosno strah od propuštanja prilika? U ovom tekstu ću vam pokazati šta je to FoMO i kakve veze ima sa društvenim mrežama.

Kada sam počela da se bavim pisanjem, prisustovala sam na nekoliko kurseva koji su mi koristili da savladam vještinu pisanja za onlajn svijet. Ubrzo nakon toga, počela sam da pratim mnogo ljudi na društvenim mrežama koji govore o tim temama, da učestvujem u lajv prenosima, gledam snimke, preuzimam priručnike, pohađam vebinare i ostale aktivnosti koje su vezane za pisanje i content writing. 

FoMOFear of missing out
FoMOFear of missing out


Kada bih zbog drugih obaveza propustila neki vebinar ili prenos, osjaćala bih se blago anksiozno – kao da sam propustila baš nešto važno što je neko rekao tu. Osjećala sam se kao da sam ispustila priliku da naučim više o ovom poslu. Nastavila sam da pohađam sve te aktivnosti sve dok mi nije postalo veći teret nego dobit. 

Šta je FoMO(Fear of missing out)?

Jedan od vjerojatnih načina na koji se može objasniti moje prošlogodišnje ponašanje jeste fenomen FoMO (Fear of missing out) odnosno strah od propuštenih informacija/prilika. Ovaj fenomen nije novost u ljudskom ponašanju, ali u posljednje vrijeme sve češće je uočljiv, pogotovo kod mladih ljudi. 

Ljudi su po prirodi društvena bića te korijen straha od propuštanja nije tako neobičan. Urođena nam je potreba za pripadanjem i formiranjem grupnog identiteta putem dijeljenja informacija. Prema tome, prirodno je i da se javlja briga ako postoji šansa da ne pripadamo nekoj grupi od važnosti. Ipak, problem nastaje kada ta briga postaje preintenzivna i neopravdana.

Riječ je o zabrinutosti koja se odnosi na to da drugi doživljavaju ispunjavajuća iskustva u kojima mi nismo prisutni. FoMO se često opisuje kao osjećaj koji nas preplavi kad mislimo da propuštamo nešto od velike važnosti, a drugi to doživljavaju. U pitanju mogu da budu socijalna interakcija, nova iskustva, nova znanja, trendovi itd.

Zanimljivo istraživanje učenika u Bosni i Hercegovini pokazuje da je 30% ispitanih učenika (prosjek=13 godina) pod rizikom od razvijanja straha od propuštanja prilika, dok njih 20% pokazuje sve simptome ovog fenomena.

Drugi istraživači su naveli da ljudi koji pokazuju veći strah o propuštanja ujedno pokazuju i niže nivoe zadovoljenja osnovnih potreba, odnosno pokazuju niže kompetencije, autonomju, raspoloženje, povezanost, samim tim i zadovoljstvo životom.

Mladi, društevene mreže i FoMO

Mladi ljudi često smatraju da mnogo toga propuštaju onda kada nisu aktivni na društvenim mrežama. Čini im se kako propuštaju novosti o svojim prijateljima (pratiocima), o tome šta rade, gdje idu, sa kim se nalaze ili propuštaju šansu za ostvarenje vlastite popularnosti. Rezultat ovakvog osjećaja je uglavnom često provjeravanje mobilnih telefona, otvaranje poruka, obavještenja i drugih aktivnosti.

Društvene mreže su pogodne za razvoj straha od propuštanja informacija jer podstiču poređenje. To znači da se osobe na društvenim mrežama često porede jedne sa drugima, gledaju šta drugi ljudi rade, postižu i posjeduju. Kada mladi postanu svjesni šta je to što drugi imaju, a oni ne, često bivaju nezadovoljni i razočarani. Javlja im se osječćaj da bi i oni mogli to postići da su iskoristili te mogućnosti. Ovakve situacije često dovode do brojnih sati provedenih gledajući rezultate tuđeg života, zadovoljstva, edukacije, uspjeha što dovodi do gubitka vremena u kojem su mogli sami da naprave nešto. Isto tako, nezadovoljstvo i opšti pad energije često rastu.

Mladi ljudi drustevene mreze i FoMO
Mladi ljudi drustevene mreze i FoMO

Istraživanje Baker-a i saradnika (2016), na studentima jednog američkog univerziteta, pokazalo je da postoji povezanost između straha od propuštanja i učestalog vremena provedenog na društvenim mrežama.

Takođe, isto ovo istraživanje pokazalo je da je strah od propuštanja povezan sa depresijom i fizičkim simptomima. To znači da pristustvo straha ima veze sa većim stepenom depresivnosti. Isto tako, FoMO je povezan sa svjesnom pažnjom, odnosno sa odsustvom iste. FoMO umanjuje osjećaj da smo mi donijeli pravu odluku u vezi nečega, povećava osjećaj nesigurnosti i sumnje u sebe. 

Kao što se vidi, sve je to povezano i sa vremenom provedenim na društvenim mrežama. Šta nam je onda činiti?

Što činiti kada primijetimo strah od propuštanja prilika?

Prije nego sebe osudite ili pomislite kako je FoMO sve što radite – stop. Rekli smo da je normalna pojava da se ponekad osjećamo tako kada postoji mogućnost rizika odbacivanja ili nepripadanja određenoj grupi. Isto tako, ponekad svi upadnemo u zamku pretjeranog konzumiranja informacija bez akcije – poput mene u primjeru.

Ali, važno je znati da to ne znači da imate problem sa FoMO ili da će vas to dovesti do onih težih posljedica. Ponekad iz ovoga možemo izvući neke korisne stvari, kao što sam ja dobila dovoljno informacija o svom poslu, alata i tehnika za bolji rad.

Međutim, ako primijetite da vam ovo narušava zadovoljstvo ili život u nekom trenutku, zapitajte se da li ljudi sa druge strane ekrana (ili stvarnosti) zaista žive takve živote i zašto je vama važan takav način života. Dobro je razvijati razumijevanje da smo baš tu gdje jesmo i da možemo da gradimo svoj put bez obzira na to šta rade ljudi koje pratimo na društvenim mrežama.

Također, važno je da razumijemo da nas vrijeme provedeno na Instagramu neće odvesti tamo gdje želimo već naša akcija i da je potpuno u redu da neko tamo radi šta god da radi, a da mi to ne znamo u svakom trenutku. Razumijevanje ovih pitanja je od važnosti za ispunjeniji život.

Tekst: Gorana Vukmir 

popularno