Kako otpustiti i prihvatiti prošlost važan je korak u napretku na putu prema zdravom i sretnijem životu. Istraživanja pokazuju da ljudi koji mogu otpustiti prošlost imaju veću sposobnost da se suoče sa sadašnjim situacijama i da se fokusiraju na budućnost.
Kako otpustiti – mudra priča o majmumu
U Indiji postoji priča o lukavom načinu kako uhvatiti majmuna. Lovci u kokosovom orahu probiju rupu dovoljno veliku da majmun kroz nju može gurnuti ruku. Tada na drugoj strani izbuše još dvije manje rupe, kroz njih provuku žicu i pričvrste kokos uz drvo. U kokos stave bananu i sakriju se. Majmun se spusti s drveta, gurne ruku u kokos i uhvati bananu. Rupa je napravljena tako da kroz nju može proći banana, ali ne i zatvorena šaka. Da bi se oslobodio, majmun sam mora pustiti bananu. No, većina majmuna ne može pustiti bananu, pa ih lako ulove.
Majmun je trebao samo pustiti bananu, čini se lako, zar ne?
Kako otpustiti svakodnevne neugodne situacije?
Gornja priča metaforički ilustrira naš odnos prema svakodnevnim životnim situacijama kada kolegama na poslu, članovima obitelji, prijateljima kažemo: ‘’Ma pusti to…’’ kada pričaju o svojim zamršenim životnim situacijama. Često to kažemo i sebi nakon što u razmišljanjima kako riješiti problem dođemo pred zid, lakše reći nego učiniti, zar ne?
Kada se nađemo u naizgled nerješivoj situaciji ili nas stvari, važne ili pak sitnice podsjećaju na nama neugodne situacije ili naše slabe točke, zbog neugodne emocije koju osjećamo u tom trenutku može nam se činiti posve prirodno osloboditi je se. Tada možemo koristiti razne alate i tehnike osobnog razvoja mehanički kako ne bismo mislili na te situacije ili pak nastojati sakriti ih ispod gomile obveza i razonoda.
Ne možeš očekivati drugačiji rezultat ako stvari radiš uvijek na isti način.
Albert Einstein
Kako otpustiti neugodne emocije?
Tako ljudi nerijetko nastoje riješiti frustraciju zbog neugodnih emocija i ublažiti ju omiljenom hranom, odlaskom na piće, na vježbanje, zatrpavanjem dodatnim obvezama, sve samo kako bi se riješili te neugodne emocije i osjećali ugodno te pritom zaboravili na problem.
Ali problemi koje smo konstruirali svojim pogledom na situaciju su i dalje tu, kao i sve stvari koje nas podsjećaju na neugodne situacije ili naše slabe točke, oni neće nestati sami od sebe jer naš um ih je sam stvorio. Padanje kiše će razveseliti uličnog prodavača, a istodobno razočarati uličnog svirača. Isti događaj, a različit pogled na njega, zar ne?
Zašto se naizgled kažnjavamo i kako otpustiti?
U svim prijašnjim sličnim situacijama u kojima smo se zatekli i osjećali frustraciju zbog trenutnih teškoća, koja je rezultirala neugodnim emocijama; red čokolade, piće, odlazak na vježbanje ili radni zadatak učinili su da naš problem privremeno nestane i osjećali smo se dobro, bolje nego kada smo mislili o našim teškoćama.
Mediji su pomogli da već i ptice na grani znaju da red crne čokolade, vježbanje i zadovoljstvo učinjenim podiže razinu serotonina, tako postupivši osjetimo kratkotrajno zadovoljstvo i zato se takvo ponašanje u datim trenucima čini razumno. Ustrajemo u njima premda su možda prestala djelovati prije mnogo godina. Zadovoljavamo se kratkoročnom ugodom i bježimo od životnih poteškoća što smanjuje naš kapacitet suočavanja sa životnim poteškoćama i kreativnost, a s vremenom se može razviti i ovisnost o takvim zamjenjujućim ponašanjima.
Osim toga, jednostavno ne želimo priznati da smo bespomoćni i ranjivi u tim situacijama jer će drugi možda misliti da smo nedorasli ulogama koje obavljamo – profesionalnim, obiteljskim i osobnim, a možda duboko u sebi strepimo da će nas zato drugi napustiti i ostat ćemo prepušteni sami sebi.
S takvim načinom razmišljanja, prije ili kasnije nastupi trenutak kada ponašanja kojim smo odvraćali pažnju sa životnih poteškoća prestanu djelovati, bilo jer smo izgubili polet ili je poteškoća postala nepremostiva prepreka za uobičajeno funkcioniranje.
Tada se ljudi mogu nastaviti pretvarati se da poteškoća ne postoji i s vremenom postaju sve nezadovoljniji svojim životom što može dugoročno utjecati na pogoršanje njihova fizičkog i mentalnog zdravlja.
Druga dugoročno bolja opcija jest situacija u kojem ljudi počinju mijenjati svoj odnos prema sebi i svijetu. Nažalost, često se događa tek uslijed različitih bolesti. Takva promjena odnosa prema sebi i svijetu u kojem ljudi razumiju da su stvari, ljudi i životni događaji onakvi kakvu jesu, ni dobri ni loši, ni lijepi niti ružni, ispravni niti pogrešni i da su im sami dali određeno značenje, zove se prihvaćanje.
Kako otpustiti i prihvatiti?
Za prihvaćanje je potrebno puštanje dotadašnjeg načina razmišljanja koji je stvorio problem i jasnije sagledavanje realnosti u kojoj ljudi žive. Ljudi teško prihvaćaju ponašanje drugih ljudi, stvari i događaje koji su različiti od onoga što oni smatraju da je primjereno, pristojno, moralno itd. i zato im se žestoko opiru.
Kao što se majmuni u gornjoj priči opiru pustiti bananu iz šake, ljudi se opiru napustiti dotadašnji način razmišljanja u kojem znaju što je dobro za druge ljude i kako bi oni trebali živjeti. Zaboravljaju da iako smo po mnogočemu slični, drugi ljudi imaju drugačija životna uvjerenja i iskustva i za sebe su u pravu glede njihova načina življenja i on ne mora biti u skladu s njihovim. Prihvaćanje svijeta takvog kakav jest ne znači mirno prihvaćanje neprihvatljivih stvari, onog s čime se ne slažemo, predaju, povlačenje ili pak ravnodušnost te mirenje sa sudbinom.
Kako prihvatiti neželjena ponašanja drugih?
Prihvaćanje ponašanja drugih ljudi, stvari ili događaja koji nam se ne sviđaju omogućuju našem umu da dobije istinski duboki uvid u stvarno stanje stvari u kojem prihvaćamo različitost, da se ljudi uvijek ponašaju kako najbolje znaju i prema onome što je najbolje za njih same. To nema veze s nama samima. Prihvaćanje različitosti znači i predah, razdoblje priznavanja svega što jest, nemiješanja i jasnog viđenja stvari, ljudi i situacija, možda po prvi put bez našega tumačenja njih samih.
Također, dok prihvaćamo svijet onakav kakav jest, nismo na iglama pa je manja mogućnost da ćemo ishitreno reagirati ili posegnuti za ponašanjem koje nam već dugo ne koristi, kao što je omiljeni obrok, koje piće više, prekovremeni rad i sl.
Kada se ponašanja drugih ljudi, stvari i situacije prihvaćaju takve kakve jesu, može ih se pogledati iz svih kutova i sa svim bolnim pojedinostima i omogućiti da se tako s njima lakše suočimo, što ujedno daje više vremena i prostora za mudrije reagiranje i odluke na date okolnosti.
Kako prihvatiti malim koracima
Kada se nađete u bolnim životnim situacijama, nježno primijetite kušnju da otjerate ili zatomite sve neugodne misli, osjećaje i tjelesne osjete koje tada zateknete i prigrlite ih, nemojte bježati od njih. Da biste to lakše postigli, možete se prisjetiti situacije kada su vam u goste dolazili i poneki ljudi koji vam se možda i nisu svidjeli, ali ste ih ugostili zbog značenja koje su imali po vas. Niste se s njima slagali, nisu vam se sviđali, ali ste ih svjesno ugostili kao i ostale goste koji su vam se sviđali i s kojima ste se slagali. Tako isto možete misli, osjećaje i tjelesne osjete koji vam se ne sviđaju. Prigrlite ih i oni će postupno sami otići.
Nastojanje prihvaćanja neugodnih misli, emocija i tjelesnih senzacija će povećati vaš kapacitet suočavanja s većim životnim teškoćama. To će u početku možda biti teško i bolno iskustvo no ni približno teško kao prepuštanju životu prepunom uznemirujućih misli, osjećaja i iskustava zbog nerješavanja poteškoća. Prihvaćanjem svijeta takav kakav jest ćete spoznati da se sve mijenja – čak i najcrnji scenariji koje ste stvorili u najtežim trenucima.
Da biste prihvatili trebate prvo pustiti. Kao što majmun treba pustiti bananu da bi izvukao ruku, trebamo pustiti predodžbu da znamo što je dobro za druge ljude i kako bi svijet trebao izgledati do mjere da utječe negativno na nas. To sa sigurnošću možemo znati jedino za sebe i svoj život.
C’est La Vie
Autor: Ivana Pavlović, mindfulness trener & coach
PROČITAJ JOŠ:
Kako promijeniti negativna uvjerenja bez kopanja po prošlosti?
Afirmacije: Kako ih pravilno koristiti za pozitivne promjene u životu?
Sinkronicitet: samo slučajnost ili događaj s razlogom?
