Kako stvoriti dugoročno održive zdrave navike u prehrani kroz holistički pristup?

Dolaskom nove godine često smo inspirirani uvesti pozitivne promjene u svojoj svakodnevnici. Namjera nam je jesti zdravije, češće biti fizički aktivni ili otpustiti obrasce za koje znamo da nam štete.

Svi možemo donijeti određenu odluku, međutim, ukoliko je riječ o dugoročnom održavanju zdravih navika, nerijetko posustanemo nakon izvjesnog vremena i opet se nađemo na početku – pogotovo što se tiče odluka vezanih za prehrambene navike.

Zdrave navike u prehrani kao novogodišnja odluka

zdrave navike novogodisnja odluka

Možda kroz siječanj još nekako održavamo namjeru i motivaciju, međutim ukoliko odluka nije usklađena s našim životnim stilom i jedinstvenom prirodom, često se ubrzo vratimo na ono staro.

S aspekta holističkog pristupa zdravlju, održivost bilo kakvih odluka ovisi o razumijevanju vlastite individualne konstitucije, mentalne prirode, trenutnog stanja tijela, uma i emocija; ali i naše okoline. Dakle, kada se donosi određena odluka, pogotovo što se tiče prehrane, u obzir se uzima pojedinac u cijelosti – ali se promatra i okolina koja utječe na pojedinca i oblikuje njegove navike.

Postavlja se pitanje na koji način postaviti novogodišnje odluke koje se tiču prehrane i što trebamo uzeti u obzir kako bi one bile smislene, učinkovite i dugoročno održive?

PROČITAJ JOŠ: Holistički pristup zdravlju: Koji su izazovi i najčešće zamke?

Smjernice za održivost novogodišnjih odluka za zdrave navike u prehrani

zdrave navike smjernice
  1. Važnost razlikovanja vlastite konstitucije od trenutnog stanja

Danas je nažalost teško razlikovati našu jedinstvenu prirodu od disbalansa u kojem često nesvjesno živimo godinama. Ako uđemo u dublji kontakt s vlastitom prirodom, spoznamo tendenciju našeg organizma i živimo u skladu s time, olakšat ćemo si donošenje i provođenje bilo kakvih odluka – pogotovo što se tiče prehrane. 

Svaka odluka koja se tiče prehrane (ili bilo čega drugog) trebala bi biti u skladu s našom konstitucijom (tjelesnom, mentalnom, emocionalnom) i za naše najviše dobro. 

  1. Drastične dijete nisu dugoročno učinkovite i mogu uzrokovati disbalans u tijelu, umu i emocijama

Disbalans u tijelu (probava, želudac, oscilacija tjelesne težine) u nekih osjetljivijih konstitucija, pogotovo po zimi može aktivirati i disbalans na razini uma i emocija. Ako slijedimo potpuno prirodna rješenja koja su usklađena s našim potrebama, stvorit ćemo jedan prostor u kojem se organizam osjeća sigurno u procesu uvođenja promjena. U tom prostoru možemo drastično promijeniti odnos prema hrani – i tada “dijete” kakve poznajemo više neće biti potrebne.

  1. Restrikcije i snažna želja za određenom hranom i okusima?

Ukoliko imamo snažan poriv ili pretjerujemo u određenoj hrani, to je često jer nam posljednji obrok:

– nije bio dobro izbalansiran s aspekta nutrijenata (npr. nije nam pružio dovoljno energije obzirom na količinu energije koja nam je potrebna)

– nije nas dovoljno ugrijao ili prizemljio (pogotovo zimi!)

– jelo nam nije bilo ukusno/po našem “guštu”, što nas “gura” da jedemo količinski više (drugi, treći tanjur…)

Postoji razlog zbog kojeg volimo jesti određenu hranu ili preferiramo određene okuse.  Osim prije navedenog, preferencije u hrani ovise o našoj jedinstvenoj konstituciji. Određeni okusi i hrana umiruju našu konstituciju ili trenutno stanje. Obraćanje pozornosti na porive za određenim namirnicama/okusima može nam poslužiti kao putokaz za dublje povezivanje sa sobom.

  1. Popularne odluke: više ne jedem slatko!

Nastavno na prije spomenute restrikcije – umjesto uskraćivanja slatkiša, možemo naučiti pripremati zdrave recepte kojima možemo zamijeniti slatko ili jesti slastice koje su najpogodnije za našu konstituciju.

Ljudi često govore da je pretjerivanje u slatkom usko vezano uz emocije, međutim, to ne mora uvijek biti slučaj. Kada umirimo um i pristupimo hrani s mirnog mjesta, možemo spoznati gdje se nalazi uzrok pretjerivanja u slatkom ili potrebe za uskraćivanjem istog. Često je stvar u običnoj navici, ili nedovoljno balansiranog prijašnjeg obroka.

  1. Popularne odluke: više ne jedem gluten!
zdrave navike uzivanje

Neki ljudi imaju zdravstvenih problema zbog kojih ne mogu jesti gluten, ali sve je više onih imaju neutemeljen strah prema istome. Strah od određene hrane, poput glutena – u većini slučajeva ima veze s marketinškom industrijom – zbog koje smo počeli jesti previše bijelog brašna ili smo ga se pak uplašili.

Često smo birali nekvalitetne izvore rafiniranih ugljikohidrata što nas je dovelo do problema. Rafiniranih proizvoda ili ugljikohidrata se ne moramo bojati. Dapače, u današnjem ubrzanom načinu života, oni mogu biti vrlo dobar izvor energije – naravno, ako su iz provjerenih izvora, od kvalitetnih namirnica i ako se konzumiraju umjereno, u skladu s našom konstitucijom i trenutnim stanjem.

  1. Brojanje kalorija i kilograma nije dugoročno održivo

Brojanje kilograma ili “idealna” tjelesna težina iz holističkog aspekta nemaju smisla. Svaka je osoba rođena u svojoj jedinstvenoj konstituciji s razlogom, a svako pretjerano udaljavanje od te konstitucije uzrokovat će disbalans na nekoj drugoj razini. 

Brojanje kalorija može biti korisno u određenim stanjima; ali ne dugoročno. Nismo roboti ili kakvi strojevi da ovisimo o brojkama. Ideja jest da se osjećamo slobodni, sretni i povezani sa sobom u svakom aspektu života, pa tako i što se tiče prehrane.

  1. Što jedem? Važnost poznavanja namirnica i nutrijenata na tanjuru

Poznavanje osnovnih nutrijenata na tanjuru i njihovog utjecaja na naš organizam od velike je važnosti, prvenstveno za naše zdravlje. Kada samostalno uvodimo promjene u prehrani, također je važno provjeriti je li postotak nutrijenata koji se svakodnevno nađe na našem tanjuru usklađen s našim dnevnim aktivnostima, odnosno s količinom energije koju “trošimo”.

  1. Da bi bile održive, odluke moraju biti inteligentno postavljene

Slijepo slijeđenje kojekakvih “planova” prehrane nema smisla ukoliko nisu usklađene s ritmom našeg modernog života. Iz tog razloga, kako bi odluke bile dugoročno održive, od velike je važnosti naučiti pripremati jela na brži i zdrav način, da ih možemo ponijeti na posao, ili brzo pripremiti nakon dugog dana. 

PROČITAJ JOŠ: Kako ostati dosljedan ciljevima, a ne odustati na pola puta?

  1. Budite svjesni svakog trenutka i dajte si vremena

Često posustanemo ka starim obrascima jer se izgubimo u trenutku. Odlutamo, nismo svjesni, zapletemo se u stare misli, ili se poistovjetimo s određenom emocijom pa od nje bježimo na način da se okrenemo ka starim obrascima.

U takvim trenucima, dobro je zastati i samo osvijestiti što se dogodilo. Nije sve palo u vodu, sutra možemo početi iz nova. Svaki čin svjesnog promatranja ojačat će našu namjeru i volju. Trik je u tome da ne budemo fokusirani na rezultat kojeg želimo, već da ostanemo pristuni sa sobom u procesu uvođenja promjena. Cijeli proces transformacije će na kraju biti puno vrijedniji od samih rezultata, koji dolaze kada se najmanje nadamo.

  1. Pomoć oko razvijanja discipline i slušanja intuicije – od odluke do navike

Danas postoji mnogo stručnih osoba koje slijede holistički pristup zdravlju u radu s klijentima. Iste nam osobe mogu pružiti dodatne savjete o razvijanju zdrave rutine usklađene s našim životnim stilom, kako bismo sve navedene smjernice uveli u svoju svakodnevnicu, a svoje novogodišnje odluke pretvorili u dugoročne zdrave navike kojima ćemo pozitivno utjecati na zdravlje sebe i svojih bližnjih.

Autor: Martina Malić, Ayurvedska savjetnica, holistička nutricionistkinja i yoga učiteljica

PROČITAJ JOŠ:

Kako donijeti pravu odluku?

Siječanjski pad raspoloženja: kako si pomoći?

Postavljanje ciljeva u životu: 3 ključna koraka za uspjeh

Snaga riječi: Recite Životu snažno i glasno DA!

Neuspjehom do uspjeha

popularno