Mindfulness meditacija je postala popularnija nego ikada u zadnje vrijeme, a to je sasvim opravdano. Postoji mnogo pozitivnih učinaka mindfulness meditacije na naše tijelo i um. Ona pomaže u smanjenju stresa, anksioznosti, depresije, bolova, te poboljšava koncentraciju i spavanje.
Što je Mindfulness meditacija?
Korijen riječi meditacija dolazi od latinske riječi meditare ili grčke riječi medjha što znači „prebivati unutra, misliti ili udubiti se u sebe“. Meditacija je izvorno proizašla iz istočne mudrosti i zemalja istočnog svijeta. Iako možda ne pod tim nazivom, ali možemo je pronaći u svim religijama i kulturama svijeta.
Mindfulness je vrsta kognitivne psihoterapije usredotočenom svjesnošću, a predstavlja znanstveno utemeljenu metodu meditacije koja služi za održavanje stanja psihološke dobrobiti.
Mindfulness je vještina koju učimo kroz formalnu praksu u svakodnevnom životu. Praksa izgleda tako da sjedimo, ležimo ili hodamo i svoju svijest usmjeravamo na sadašnji trenutak. Obraćamo pozornost na ono što doživljavamo u sadašnjem trenutku putem svih naših osjetila. Svjesni smo svoga tijela, misli, emocija, okruženja. Pritom razvijamo stav otvorenosti prema sebi i svome doživljaju bez osuđivanja.
Mindfulness meditacija u praksi
Mindfulness je vrsta meditacije u kojoj se usredotočavamo na to da budemo intenzivno svjesni onoga što osjećamo u ovom trenutku, bez tumačenja ili prosuđivanja. Vježbanje svjesnosti uključuje metode disanja, vođene slike i druge prakse za opuštanje tijela i uma i smanjenje stresa.
Ova praksa također je poznata pod nazivom mindfulness meditacija. Kroz neformalnu praksu mindfulness koristimo prilikom svakodnevnih zadataka: pranja zubi, tuširanja, rezanja povrća, razgovora, itd. Za mindfulness meditaciju ne postoji ograničenje godina.
Sama praksa zahtjeva znanje, vrijeme i dosljednost poput bilo koje druge vještine koju usavršavamo. Rezultati koje dobijemo obogaćuju nas kao osobu. Bolje razumijemo sebe, druge. Prepoznajemo svoje emocije. Spojeni smo sa svojim tijelom. Naša glava i naše tijelo čine cjelinu.
Odmorniji smo. Lakše donosimo odluke i dosljedniji smo u njima. Imamo više energije.
Mindfulness meditacija kroz sekularni mindfulness
Mindfulness koji ja podučavam i prakticiram je sekularan, što znači da nije religijski, odnosno da ne uključuje i ne zahtijeva predanost nekoj određenoj religiji, uvjerenjima, ideologijama, načinu života ili organizaciji.
Sekularni mindfulness temeljen je na znanstvenim istraživanjima i provodi se kao znanstvena praksa. Postoje mnogi pristupi i treninzi sekularnog mindfulnessa.
Najpoznatiji je MBSR pristup (engl. Mindfulness-Based Stress Reduction) kojega je razvio Jon Kabat Zinn u 70-im godinama prošlog stoljeća, i njegov pristup je kombinacija joge i meditacije. Cilj ovog pristupa je povećanje svjesnosti kroz rješavanje nesvjesnih misli, osjećaja i ponašanja za koje se smatra da povećavaju stres i potkopavaju vaše zdravlje.
Drugi najpoznatiji je MBLC pristup (engl. Mindfulness Based Living Course) koji temelji se na radu međunarodnog učitelja svjesnosti Roba Nairna.
Mene je privukao MBLC mindfulness jer on razvija dodatnu komponentu za koju mislim da je izuzetno važna,a to je suosjećanje. Uz tehniku kako meditirati, razvija i stav suosjećanja prema sebi i prema drugima.
Završila sam MBLC-YA – mindfulness trening čiji se kurikulum uspješno provodi u UK u osnovnim, srednjim školama i na sveučilištima. Napravljen je za mlade od 11- 19 godina. Iza njega također stoji snažno znanstveno uporište i što je najvažnije tisuće zadovoljnih mladih ljudi. Imala sam privilegiju učiti ga od Heather koje je osmislila program, napisala kurikulum i provodi istraživanja o dobrobiti.
Mindfulness meditacija i emocije
Stav je meni jako važan. On me vodi na put koji podržava mene kako čovjeka. Pomaže mi ostvariti dublji odnos sa sobom. Da se vidim s toplinom kada onaj kritičar u meni proradi.
To ne znači da ću ga zanemariti, ignorirati ga ili potisnuti. To znači da ću pogledati prema sebi. Pogledati sebe s više nježnosti i prihvaćanja. Da ću se odnositi prema sebi kako se odnosim prema najboljoj prijateljici ili prijatelju. Suosjećanje je nježnost usmjerena prema poteškoći ili patnji. Samo suosjećanje je važan dio treninga koji predajem.
Često čujem od polaznika kako im je taj dio najizazovniji i najdraži jer su možda po prvi put bili nježni prema sebi na jedan novi način. Ona nježnost koja dolazi iz nas, za nas. To je nešto što mnogi od nas nisu radili ili ne rade često.
Dobrobiti mindfulness meditacije
Poznato vam je kako mentalni rad može iscrpiti naše tijelo. Kada puno mislimo, radimo, kad nam je um pod stalnom akcijom. Na kraju dana znamo čuti “osjećam se kao da sam kopao kanale” ili “osjećam se kao da me vlak udario”, a pritom “samo” smo sjedili u uredu.
Meditacijom svakodnevnom odmaramo naš um i dobijemo više energije. Ne osjećamo se slomljeno. Prepoznajemo signale i potrebe svoga tijela i ne dovodimo se do krajnjih granica iscrpljenosti. Time preventiramo burnout i lakše se nosimo sa stresnim reakcijama na okolnosti koje imamo.
Naš um ima prirodnu tendenciju tražiti negativno iliti opasnosti. Tako je napravljen da bi kao vrsta preživjeli do današnjeg doba. Da bi vidjeli pozitivno potrebno je da treniramo svoj um. Tada smo prisutni u sadašnjem trenutku. Prepoznajemo i prihvaćamo bez osuđivanja.
Svima nam u današnje vrijeme treba da smo prisutni u sadašnjem trenutku, fokusirani i nježni prema sebi i drugima. Ovo je vještina koja nas uči tome. Svjestan život postaje naš životni stil i sa sobom nosi mnoge dobrobiti.
- Povećava fokus
- Stvara osjećaj opuštenosti
- Smanjuje mentalnu aktivnost. usporava aktivnost moždanih valova
- Relaksira tijelo dok um ostaje budan i fokusiran
- Lakše mijenjamo navike koje nam više ne služe
- Bolja komunikacija s okolinom
- Upoznajemo vlastite emocije i osjećaje
- Umanjuje tjelesni odgovor na stres
- Prevenira burnout sindrom
- Poboljšava imunitet
- Smanjuje osjećaj samoće
- Poboljšava kognitivne sposobnosti
- Povećava osjećaj samokontrole
- Postajemo nježniji i povezaniji sa sobom i sa drugima
Mindfulness usporava naš mozak, tj naš misaoni proces tako što izlazimo iz moda autopilota. Procjenjuje se da smo 95% dana upravo u tom modu. Jednostavno naša mreža neurona sakuplja sve naše navike i stavlja ih u jednu, nazovimo to košaru, i traži najjednostavnije kratice kako bi mogli funkcionirati u ovom brzom svijetu.
Ovaj sistem rada našeg mozga je toliko učinkovit da često zapadnemo u zamku vraćanja starim navikama prije nego li se sjetimo što smo htjeli umjesto toga (te stare navike).
Autor: Dubravka Fazlić, savjetodavni terapeut, NLP & mindfulness trener
PROČITAJ JOŠ:
Mindfulness: Vještina za unutarnji mir i svjestan život
Meditacija: Savjeti za početnike kako početi meditirati i postići unutarnji mir
Zahvalnost: Kako prepoznati i živjeti iskrenu zahvalnost?
Upoznajte podsvijest: Kako promijeniti podsvjesno razmišljanje?
