Perfekcionizam: Koji su uzroci i posljedice na mentalno zdravlje?

Perfekcionizam se mnogim ljudima čini kao nešto što će ih dovesti do uspjeha. Međutim, perfekcionizam može imati vrlo negativne posljedice na mentalno zdravlje. 

Perfekcionizam – Jesam li dovoljno dobar ako ne težim savršenstvu?

Mnogi ljudi, posebno prilikom razgovora za posao, ponosno ističu svoj perfekcionizam kao vrlinu. Perfekcionizam se često smatra karakteristikom koja se povezuje s visokim standardima i očekivanjima. To znači da osoba teži postizanju savršenstva u svemu što radi i vjeruje da je to moguće. Iako postizanje visokih standarda nije loše samo po sebi, postoji jedna važna stvar koju treba uzeti u obzir.

Brojna istraživanja su se bavila perfekcionizmom i uglavnom su se fokusirala na negativne posljedice perfekcionizma te povezanost s mentalnim poremećajima. Perfekcionizam se smatra osobinom ličnosti i kognitivnim stilom koji može dovesti do neodlučnosti, kroničnog osjećaja neuspjeha, stida, kroničnog odlaganja ili prokrastinacije, i drugih problema.

Posebna pažnja se posvećuje vezi između perfekcionizma i različitih poremećaja kao što su anksioznost, opsesivno-kompulzivni poremećaj, socijalna fobija i poremećaji u prehrani poput anoreksije i bulimije. Osobe s poremećajima u prehrani često postavljaju nerealne standarde tjelesnog izgleda i mršavosti, dok istovremeno imaju nerealna očekivanja i želju za savršenstvom i u drugim područjima svog života..

Pozitivan i negativan perfekcionizam

Kao psihoterapeut, primjećujem da se perfekcionizam često pojavljuje kao tema za rad, posebno kod tinejdžera i mladih ljudi, vjerojatno zbog utjecaja društvenih mreža i stalne potrebe da se bude savršen. Naravno, perfekcionizam može se javiti i kod odraslih osoba koje su već postigle značajne rezultate i osjećaju pritisak da budu još bolje.

Važno je razumjeti da postoji pozitivan i negativan perfekcionizam. Pozitivan perfekcionizam podrazumijeva težnju da se obavi neki zadatak na poslu ili u školi, pri čemu osoba ne ugrožava svoje samopoštovanje. Ove osobe mogu prihvatiti greške i neuspjehe kao dio procesa učenja i napretka.

S druge strane, negativan perfekcionizam je kada osoba ima nerealna očekivanja prema sebi i drugima, težeći apsolutnoj savršenosti u svemu što rade. Ove osobe često sebe kritiziraju zbog najmanjih pogrešaka, osjećaju se nezadovoljno čak i kada postignu visoke rezultate i često su pod stalnim stresom i pritiskom.

Negativan perfekcionizam može dovesti do različitih problema sa mentalnim zdravljem. Osobe koje su perfekcionisti često pate od visoke razine stresa, anksioznosti, depresije i niskog samopoštovanja. Oni su skloniji izgaranju na poslu, imaju poteškoća u uspostavljanju i održavanju odnosa s drugima, te često doživljavaju izražen osjećaj neuspjeha.

Ovako orijentirane osobe procjenjuju sebe isključivo kroz svoja postignuća, izgled, itd., jer misle da će mišljenje drugih ljudi o njima biti bazirano na temelju njihovih postignuća, tj. uspjeha. Upravo je to razlog njihove pretjerane samokritičnosti iza kojih se zapravo krije i nedostatak samopoštovanja.

Kako perfekcionizam može utjecati na problem odlaganja (prokrastinacije)?  

Iako prokrastinacija nije tema ovog teksta, samo par riječi u kontekstu perfekcionizma i zašto se loše odražava na mentalno zdravlje pojedinca.

Uslijed velikog pritiska da se bude savršen, često dolazi  do odlaganja obveza (prokrastinacije), ali i odustajanja. U većini slučajeva perfekcionizam se pojavljuje kod ljudi koji su tijekom odrastanja bili stalno pod nekom vrstom monitoringa i kritizirani i za najmanju sitnicu i propuste od strane roditelja.

Pohvale za uspjeh su izostajale ili su bile jako mlake. Stoga nije nikakvo čudo što teže za perfekcionizmom. Iza pozadine ovakvog stila roditeljstva uglavnom se krije poremećena struktura ličnosti jednog od roditelja. 

U pozadini prokrastinacije ili odlaganja stoji uvjerenje osobe da je bolje izbjeći ili odložiti neku obvezu, nego se suočiti sa neugodnim ponašanjem tj. obavezama te iluzija. Npr. ako sam odložila neku svoju prezentaciju ili govor, pod izlikom da sam bolesna i ostala doma, ili odlazak u školu na test ili ispit, jer nisam savršeno pripremila, osoba živi u iluziji da će neugodnosti koje je danas odložila, za sutra ili nekad kasnije, biti manje neugodne za nju.

Ništa dalje od istine, jer svako odlaganje stavlja osobu pod još veći stres i povećanju neugodne osjećaje, tjeskobu, anksioznost i strah. Sve osobe koje su sklone ovom ”sindromu” kronične prokrastinacije, obično doživljavaju osjećaj krivnje, stida, samooptuživanja i anksioznost, pa samo još više pojačavaju intenzitet neugodnih osjećaja u vezi sa aktivnostima koje odlažu što u konačnici vodi do poremećaja izbjegavajućeg ponašanja.

Uzroci i posljedice perfekcionizma na mentalno zdravlje

Utvrđena je povezanost između perfekcionizma i anksioznosti, opsesivno-kompulzivnog poremećaja i depresije. To vam mogu i potvrditi iz iskustva rada s nekim klijentima ”perfekcionistima” koji pate od neuroze. Postavljanje visokih i često nerealnih ciljeva povećava vjerojatnost neuspjeha i pojačava intenzitet osjećaja vezanih uz neuspjeh, tako da visoki i često nerealni standardi u kombinaciji s osjećajem neuspjeha i samokažnjavanjem dovode do depresije. 

Negativna vjerovanja, limitirajuća uvjerenja i način kako osoba percipira sebe, i druge, i svijet oko sebe i svoju budućnost, sadržajno su  najčešće vezana uz strah od neuspjeha ili gubitka. Tako depresivne osobe doživljavaju sebe kao neprivlačne, nesposobne, nedovoljno vrijedne u očima drugih. U stalnom su iščekivanju neuspjeha u skladu s tim svojim ili nerealno postavljenim ciljevima ili negativnim očekivanjima. 

To se događa zato jer osoba razvija još u ranom djetinjstvu disfunkcionalne pretpostavke koje se aktiviraju svaki put kad se nađe u situaciji koja je slična onoj u kojoj su pretpostavke nastale – npr. neki kritičan događaj u kojem nije išlo onako kako je trebalo. Ponovio se jednom, dvaput, triput, i gotovo. Postao je totalno pogrešan obrazac razmišljanja i u skladu s tim ponašanja (djelovanja). Sve naravno na podsvjesnom nivou. 

Nadalje, u te negativne pretpostavke (kognitivne distorzije ili iracionalni obrasci mišljenja), aktiviraju se i tzv. automatske negativne misli koje dovode do pojave simptoma neuroze, i depresije koji se manifestiraju na razini:

  • Misli – mogu se pojaviti tzv. intruzivne misli ili opsesivne misli, teškoće u koncentraciji
  • Emocija – tjeskoba, zabrinutost, potištenost, anksioznost, strah, tuga, nervoza 
  • Motivacijskih – može se javiti gubitak motivacije za rad koja održava misli o tome kako je osoba nesposobna
  • Ponašanja – perfekcionizam, prokrastinacija
  • Tjelesnih simptoma – koje mogu biti okidač za razvoj psihosomatskih bolesti, kao npr. kožne bolesti, migrena, gastro-intestinalni problemi, astma, angina pectoris, problemi sa štitnjačom, itd.

Zajednička poveznica perfekcionizma i depresije je sadržaj automatskih negativnih misli (ANM) koja se manifestira u mislima koje su vezane uz neuspjeh. ANM su sve slike i verbalizacije koje nastaju spontano, a glavni problem s tim mislima je da su one istinite za osobu iako ne postoje nikakvi dokazi koji bi ih potvrdili. Kako se pojavljuju spontano, osoba uklapa svoje  ANM u svoj osjećaj identiteta.

Primjer: “Ako ne postignem …, ja sam totalni luzer”, ”Ako ne upadnem na ovaj fakultet, imam 5.0 uspjeh, ne dobijem ovaj posao/promociju…ništa ne vrijedim”

Postoji ”lijek” i za perfekcionizam

Sasvim je normalno i težiti uspjehu u životu, ali i znati prihvatiti neke životne činjenice da su greške, neuspjesi, prosječnost i ne savršenstvo, sastavni dio svačijeg života i nešto sasvim prirodno i normalno. 

To nije slučaj s perfekcionistima jer je njima nepodnošljiva  i sama pomisao da si mogu dopustiti neku grešku, ili dožive neuspjeh. Nedopustivo im je da sebe doživljavaju kao prosječne ili nesavršene, iz razloga koje sam navela. Dobra je vijest da se na ovom izazovu može uspješno raditi kroz psihoterapiju. Rad na ovom izazovu zahtjeva rad na sebi, strpljenje i upornost.  

Autorica: MSc. Mirella Rasic PaoliniSpecijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje

PROČITAJ JOŠ:

5 navika koje imaju emotivno stabilni i jaki ljudi

Zašto su toksični ljudi toksični i kako se možemo zaštiti?

Kako iskreno živjeti zahvalnost i biti zahvalan?

Ljubav prema sebi – kako biti sebi najbolji prijatelj?

Formula sreće Alberta Einsteina

- Promo -spot_img
- Promo -
popularno