Pad raspoloženja, a pogotovo kako su prošli blagdani i blagdanska euforija, lako možemo primijetiti za kraj siječnja. Često taj pad raspoloženja nazivamo i siječanjska depresija, premda se može raditi o privremenom padu raspoloženja. Ono što prati taj pad raspoloženja su i brojne negativne misli.
Zašto dolazi do pada raspoloženja u siječnju?
Brojna su istraživanja potvrdila – kada smo neraspoloženi prisjećamo se uglavnom negativnih stvari i skloni smo vjerovati da su te negativne misli činjenice, nešto trajno i nepromjenjivo. Vjerujemo u njihovu istinitost i ne preispitujemo ih.
Tada se lako mogu pojaviti misli poput: Nikad ništa od mene… Ni u čemu ne uspijevam… Uvijek ću se ovako grozno osjećati…Nisam dovoljno dobar/a… i sl.
Ono što im je zajedničko je da su to misli, nisu činjenice. I uglavnom su simptomi pada raspoloženja te su prolazne.
Okolnost koja doprinosi padu raspoloženja su i vremenske, odnosno zimske (ne)prilike. Tijekom zime veći dio vremena provodimo u zatvorenim prostorijama i manje smo izloženi sunčevoj svjetlosti. Također nagomilan novčani dug nakon prekomjerne blagdanske potrošnje doprinosi padu raspoloženja, upravo u danima nakon blagdana.
Može se javiti i razočaranje nakon neispunjenih blagdanskih očekivanja obiteljskog zajedništva kojemu se potpomogle razne blagdanske potrošačke kampanje sa nerealnim slikama blagdana u kojima stalno trebamo biti nasmijani i sretni.
Ono što krajem siječnja polako počinjemo shvaćati je da nećemo biti u stanju držati se svojih novogodišnjih odluka o uvođenju promjena u svoj život, kao što je pridržavanje rasporeda vježbanja, zdrave prehrane, redovnog učenja i sl., pogotovo ako si previše toga odjednom zadamo što dovodi do niske razine motivacije za nastavak istih.
PROČITAJ JOŠ: Što je anksioznost i koje su tehnike samopomoći?
Kako si pomoći ako osjećamo pad raspoloženja?
Bez obzira na sve te čimbenike, sami odlučujemo kakav stav ćemo imati prema njima i kako ćemo se ponašati. U nastavku je nekoliko savjeta kako si možemo pomoći.
Započnite dan usmjerenom svjesnošću
Mnogo ljudi rutinski odrađuju jutarnje navike bez previše svjesnosti o njima. Vrlo brzo nakon buđenja posjećuju društvene mreže i prate svakodnevne informacije zbog kojih se osjećaju još gore.
Ono što možete učiniti nakon što otvorite oči je nježno se smiriti i barem 6 puta hotimice udahnuti. Nastojte suosjećajno prihvatiti sve misli, osjećaje, senzacije i porive koji se tada pojave.
Budite s njima nekoliko trenutka i zatim svjesno odlučite što ćete sljedeće činiti.
Možete nekoliko minuta meditirati ili se rastegnuti. Promijenite malo svoju jutarnju rutinu što će uvelike utjecati na ostatak dana.
Isprekidajte dan svjesnim trenucima
Svakih nekoliko sati zastanite (možete postaviti i alarm ako vam je tako lakše) i pogledajte u kakvom ste emocionalnom stanju. Jeste li preplavljeni stresom i obvezama?
Ako jeste, napravite nešto izvan rutine, popijete omiljeni napitak, odite u šetnju, nazovite dragu osobu te se tada tako osvježeni vratite na preostale obveze.
Usredotočite se na aktivnosti
Što god radili, nastojte držati pažnju na toj aktivnosti što je moguće duže. Ako primjerice razgovarate s drugom osobom, saslušajte tu osobu dok govori te zatim razmislite što ćete joj odgovoriti umjesto da razmišljate što ćete joj reći dok ona govori.
Ako izrađujete izvješće, udubite se u ono što radite, manje su šanse za naknadnim ispravljanjem.
Kako biste si pomogli usredotočiti na sadašnji trenutak, pitajte se: Što vidim, što čujem, što njušim? Kakvo mi je držanje? Kakav mi je izraz lica? Što je ovdje i sada? Promotrite i zatim s povećanom svjesnošću započnite sa svojom aktivnošću te nastoje držati pažnju na njoj.
Time ujedno produžujete i svoj fokus, ali se i odupirete raznim negativnim mislima.
Naravno, radite svjesne pauze kako biste se odmorili i bili učinkovitiji duže vrijeme.
Više tjelovježbe
Općepoznato je da tjelovježba blagotvorno djeluje na cijeli organizam, mentalno i fizički. Postupno uvedite više tjelovježbe u svoj život. Dok vježbate, usredotočite se na tijelo i radoznalo ga promatrajte. Pratite pojavu misli i osjećaja.
Obratite pažnju ako stišćete zube i znakove odbojnosti, tada su velike šanse da se forsirate preko vlastitih granica.
Kako biste postigli rezultate potrebno je kontinuirano ponavljanje, a ne prekomjerno naprezanje koje će vam još više naštetiti.
S vremenom povećavajte jačinu i trajanje vježbe te nastojte zadržati usredotočenost.
Ne zaboravite dah
Kada nam padne raspoloženje, vrlo često plitko dišemo. S vremena na vrijeme provjerite kakvo vam je disanje.
Tada svjesno usmjerite pažnju na disanje i pratite pokrete disanja u tijelu.
Zapamtite da vam je dah kao sredstvo oporavka uvijek na raspolaganju, samo ga se trebate sjetiti. Dah je naše sidro, luka u sadašnjosti.
Stoga dišite i probajte to činiti iz trbuha. Moguće je da će vam se to u početku činiti čudno no s vremenom će vas dovesti u stanje veće opuštenosti i bolje opskrbljenosti kisikom što će blagotvorno utjecati i na vaše raspoloženje.
Uvođenje okrjepljujućih aktivnosti
Možda katkada nismo ni svjesni no svi se bavimo raznim aktivnostima od kojih su nam neke više, a neke manje drage. Često nas te manje drage dodatno iscrpljuju, a svakome će one biti drugačije.
Ono što možemo je osvjestiti koje su to aktivnosti u kojima inače uživamo i pune nas energijom tako da imamo osjećaj da su nas okrijepile, i duh i tijelo.
Sada je upravo idealno vrijeme kada se više možemo baviti njima zbog čega će se promijeniti I naše raspoloženje.
Uvođenje promjena
Pad raspoloženja ne treba vas odvratiti od novogodišnjih odluka, to može biti prilika za njihovo revidiranje i postavljanje realnijih očekivanja i ciljeva.
Ako primjerice želite više tjelesnih aktivnosti, važnija je postupnost u uvođenju aktivnosti korak po korak, npr. možete odlučiti da ćete se ovaj tjedan šetati 10 minuta dnevno, sljedeći 15 minuta dok ne dođete do željenih pola sata dnevno, ako vam je to bio cilj.
Sasvim je normalno da ste odustali od željenog cilja ako ste odmah krenuli s pola sata šetnje dnevno i bilo vam je bilo prenaporno.
Pozitivne strane siječanjskog pada raspoloženja
Privremeni siječanjski pad raspoloženja ima i svoje pozitivne strane, on nas može potaknuti da malo zastanemo, razmislimo o sebi, životu i vrijednostima, osobito ako inače živimo stresno i ubrzano.
A svi ovi savjeti za nošenje sa siječanjskim padom raspoloženja slični su kao i za bilo koji drugi dio godine, jedino su čimbenici možda drugačiji.
Ono što trebamo je prihvatiti padove raspoloženja kao normalan dio života te razmisliti postoje li neki nagomilani problemi koje bi valjalo početi rješavati.
Dio navedenih savjeta je iz mindfulnessa ili svjesnog usmjeravanje pažnje na ono što se sada i ovdje događa u sadašnjem trenutku, bez analiziranja te prosuđivanja, u kojemu vam mogu pomoći, kao i u postavljanju te realiziranju ciljeva.
Prakticiranjem mindfulness-a postajemo svjesniji što se zapravo događa ovdje i sada; u našem tijelu, mislima, emocijama i okolini – proširujemo svoju percepciju što za posljedicu ima promjenu odnosa prema sebi i svijetu te promjenu raspoloženja.
Autor: Ivana Pavlović, mindfulness trener & coach
PROČITAJ JOŠ:
Afirmacije: Kako ih pravilno koristiti za pozitivne promjene u životu?
7 koraka za manifestiranje želja iz kuta fizike
Sinkronicitet: samo slučajnost ili događaj s razlogom?
Ljubav prema sebi – kako biti sebi najbolji prijatelj?
Upoznajte podsvijest: Kako promijeniti podsvjesno razmišljanje?
