Svjesnost je sposobnost biti svjestan svojih misli, osjećaja i postupaka u bilo kojem trenutku. Svjesnost je jedan od najvažnijih aspekata zdravog mentalnog zdravlja.
Što je svjesnost?
Svjesnost se može jednostavno definirati kao naš subjektivni osjećaj znanja, a širenjem svijesti jačamo iskustvo znanja i otvaramo svoje sposobnosti za svjesnost. U mnogim odabirima koje činimo, između mišljenja i ne mišljenja, između odgovornosti prema stvarnosti i njezina izbjegavanja, uspostavljamo osjećaj o sebi kakva osoba jesmo. Zato nije ni čudo da svjesnost smatramo najvišom manifestacijom života.
Poistovjećujemo ju sa širim pogledom, većom zrelošću i osviještenošću, višom sviješću. Živjeti svjesno znači, zastati na trenutak i osvijestiti sve što utječe na naše postupke, na našu svrhu, naše vrijednosti i ciljeve koliko god to bilo dobro ili loše. Svjesno življenje znači odgovornije i zrelije ponašanje u skladu s onime što vidimo i znamo.
Zašto je svjesnost toliko važna?
Svjesnom prisutnošću možemo stabilizirati »nadgledanje« uma u okviru trenutne situacije. A to nam omogućuje osjetiti energiju i protok bitnih informacija s više koncentracije, dubine, jasnoće i detalja. U našoj je moći da tragamo za osviještenošću ili ne marimo za nju, da tragamo za istinom ili je aktivno izbjegavamo, da fokusiramo svoju pažnju ili da joj dozvolimo da nam leti kuda ona želi.
Korištenje svojih sposobnosti možemo u svakom trenutku potkopavati vlastitim neodgovornostima. Na sreću imamo um i znamo da je naš um naše osnovno sredstvo preživljavanja. Izdamo li ga, uništiti ćemo vlastito samopoštovanje i izložiti se neugodnim životnim činjenicama.
Um pokreće svjesnost ali on je uređen na osnovu onoga u što vjerujemo da je istina, odnosno svega na što pristajemo kao istinu. Zato kada smo na nešto usredotočeni, tada djelujemo na visokoj razini svjesnosti. Potpuno »smo tu« i radimo ono što radimo dok to radimo. Jasno nam je da je svjesnost odabir; ako sam ovdje nisam negdje drugdje i u potpunosti poštujemo taj trenutak stvarnosti. To poštovanje uključuje naš unutarnji svijet potreba, žudnji i emocija kao i onoga što nas okružuje.
Želje, strahovi i poricanja ne mogu promijeniti stvarnost. Iako nam se ono što vidimo ponekad neće sviđati, osviješteni možemo priznati da ono što jest, jest, a što nije nije. Samo: »Tmurnom umu sva je priroda olovno siva. Prosvijetljenom umu cijeli svijet plamti i blista svjetlošću.« /R. W. Emerson/ »Svjetlost« je svijest.
Potraga za svjesnošću
U svojoj potrazi za svjesnim razumijevanjem života nije rijetkost da se susretnemo s malim i velikim poteškoćama. Osvještavanje neke situacije može nas izložiti zavodljivom zovu nesvjesnosti, a to doista zahtjeva najbezobzirniju iskrenost koju možemo zamisliti. I baš zato nam nesvjesno plutanje kroz život može priuštiti mnoga usputna negativna iznenađenja. Možemo si dozvoliti ono što ne bi trebali ili pak odlutati u reaktivna ponašanja.
U nesvjesnom životu ne propitujemo u čemu smo pogriješili, kako smo se ponašali i kako smo djelovali pa ne možemo osvijestiti drugačije mogućnosti. Ali kada smo prisutni i osvijestimo bilo koju situaciju u kojoj se nalazimo možemo sebi pristupiti brižljivo i s poštovanjem, možemo i suosjećati sami sa sobom. Najčešće to nije jednostavno ali važnost iskrene namjere bistri misli i osvještava situaciju u kojoj se nalazimo tako da znamo što činimo dok to činimo.
Ako želimo u svakom trenutku izražavati svoje najviše »ja«, moramo biti svjesni svojih postupaka. To je jedan od načina na koji nam svjesnost daje slobodu izbora i mogućnost stvaranja promjene. Osvještavanjem trenutne situacije možemo odlučiti kako nastaviti, kamo krenuti, što izbjeći i svakako što učiniti fizički i emocionalno. Možemo zastati na trenutak i promisliti o raznim mogućnostima, a zatim odabrati one koje najbolje odgovaraju našoj situaciji i sklonostima. Definitivno nam svjesnost daje priliku za izbor i promjenu.
Svijet u kojem jesmo jedina je stvarnost i samo promjenom svijesti moguće je vlastito ostvarenje. Međutim, ako se osvrnemo oko sebe, većina ljudi doslovno ne osvijesti stanje u kojem jesu. Ne daju si vremena spoznati da je svjesno življenje središte same svijesti.
Svjesnost i mogućnosti svjesnih izbora
Nitko ne živi posve nesvjesno, ali svatko si može priuštiti bolju svjesnost. Isto tako možemo osvijestiti da smo svjesniji u nekim područjima života nego u nekim drugim. Dobro je znati da rad na tijelu može osloboditi blokiranu svjesnost uma. Jer ono što je započelo kao psihički problem može prerasti u somatski problem. Ono čega se tvrdoglavo drže naše misli može završiti »grčenjem« u nozi.
Zato kada tjelesni ili pak energetski terapeuti pokušavaju osloboditi disanje ili otvoriti područja snažne mišićne kontrakcije, oni pokrenu energiju i osoba se osjeća bolje i osvještenija je. To je krug u kojem oslobađanje tijela pridonosi oslobađanju uma, a opet svjesniji i oslobođen um bitan je preduvjet za dobru cirkulaciju i tjelesno zdravlje. Kada naučimo njegovati svoju sposobnost da budemo svjesni, poboljšava se i kvaliteta našeg života i snaga našeg uma.
Biti svjestan nečega osim same svjesnosti znači imati udio energetskog stanja u tom trenutku. Recimo da se namjerno usredotočite na disanje. U jednom trenutku vaših pedeset posto neuronske aktivnosti može biti miran što znači da ste svjesni, dok drugi pedeset posto aktivnosti vašeg uma je na disanju, na osjećaju i praćenju udaha i izdaha i tada je disanje »stvar« koje ste svjesni. Svaka meditacija ili molitva je svjesno stanje koje pojačava snagu molitve ili jasnoću bezgranične praznine.
Stoga, izazovno je upotrijebiti takve svjesne trenutke u kojima možemo zaroniti u sebe kako bismo jasnije osjetili unutarnju uzburkanost. Bitno je, ne se zavaravati već prihvatiti što tamo nađemo, bez obzira na vrhunce i padove s kojima se možemo susresti u svojoj nutrini. Tamo nećemo saznati tko mi jesmo ili pak tko možemo postati. Ali ako smo otvoreni možemo osvijestiti more novih mogućnosti koje nas mogu promijeniti, preobraziti i potaknuti naš osobni razvoj.
Dobrobiti svjesnosti
Istraživanja o dobrobiti pokazala su da je najbolji pokazatelj zdravlja i sreće integrirani mozak što znanstvenici nazivaju »međusobno povezanom povezanošću«. To znači da je povezivanje međusobno različitih dijelova mozga proces koji omogućuje koordinaciju i ravnotežu mozga kao cjeline i to na način na koji reguliramo pozornost, emocije, misli, ponašanje i svoje odnose.
Dobitnica Nobelove nagrade Elizabeth Blackburn i njena kolegica istraživačica i suautorica Elissa Epel kažu: »Samosvijest o tendencijama koje nas čine podložnijima reakcijama u stresu (a možda i skraćivanju telomera, kao što pokazuju neka istraživanja) vrijedna je! Svjesnost nam može pomoći da uočimo nezdrave obrasce mišljenja i odaberemo različite odgovore. Također nam pomaže shvatiti i prihvatiti našu sklonost.
Aristotel je rekao da je »poznavanje sebe početak svake mudrosti.« Ipak, na znanstvenom području puno je još nedoumica, ali čak i kad bismo odredili sve međuovisnosti, sve živčane obrasce koji su se aktivirali tijekom iskustva svjesnosti, ne bismo mogli objasniti kako se aktivnost neurona »pretvara u svijest«. Za sada, to je divna i fascinantna velika praznina u području znanja o našim životima.«
Dobro je ipak znati da dobrobit, zdravlje, bogatstvo, sreća ili pak ljepota nisu stvorene same od sebe, sve su to misaone manifestacije vašeg uma, odnosno, onoga što vi mislite da vi jeste. A ono što vi mislite da jeste izražava se kroz ono što prihvaćate kao vašu istinu. Osvijestiti ono na što pristajete putujući kroz život možete samo nekritičkim promatranjem vaših reakcija na ono što vam se sada događa. Svjesne ili nesvjesne reakcije slika su vašeg psihičkog stanja, a ono određuje kako sada živite u svijetu u kojem živite. Svjesno življenje podrazumijeva poštovanje stvarnosti.
Zato je svjesno življenje stalno osvještavanje trenutka, to je i način prihvaćanja sebe u tom nekom trenutku. Možemo to nazvati i jačanjem vlastita uma odnosno, jačanje veza između njegovih različitih dijelova, to je i jačanje sposobnosti mozga da kontrolira stvari poput emocija, misli i ponašanja.
Naučimo li njegovati sposobnost da smo svjesni, poboljšati ćemo snagu uma i kvalitetu života. Svjesno življenje je svakodnevno učenje kako živjeti život s više fleksibilnosti i slobode. Jer samo svjesni možemo zdravo prihvatiti svoje vrijednosti i posvetiti se trenutku. Ljudi koji su to postigli postižu bolje rezultate, uspješniji su i mogu svoj život, ali i živote ljudi oko sebe učiniti zanimljivijim, ugodnijim i sretnijim. Ustvari, svijest je krajnja supstanca svih stvari.
»Sposobnost dobrovoljnog vraćanja odlutale pozornosti stalno iznova samo je temelj prosudbe, karaktera i volje. Nitko ne može biti sam svoj gospodar (lat. compos sui) ako ne postoji. No, lakše je definirati ovaj ideal nego dati praktične upute za njegovo stvaranje.«
William James
Autor: Višnja Lončarić, životna trenerica & terapeutkinja, NLP majstor
PROČITAJ JOŠ:
Briga o sebi: put do boljeg poznavanja sebe
Afirmacije: Kako ih pravilno koristiti za pozitivne promjene u životu?
7 koraka za manifestiranje želja iz kuta fizike
