Blagdanska depresija pogađa velik broj osoba koje taj dio godine doživljavaju kao izvor velikog stresa, tuge i usamljenosti. Blagdanska depresija može biti izazvana činjenicom da neki ljudi nemaju obitelj ili blisku osobu s kojom dijele blagdane, što može izazvati emocionalne probleme.
Utjecaj blagdana na mentalno zdravlje
Većina nas se raduje predstojećim blagdanima. No, ovo doba godine i nije baš svima sretno i idilično, jer nažalost ima sve više osoba koje su sklone blagdanskoj depresiji. To su pokazali i rezultati nedavno provedenog istraživanja, prema kojemu se polovica ispitanika izjasnila da se osjećaju usamljeno.
Stoga, kada je u pitanju naše mentalno zdravlje, onda blagdani mogu biti značajan čimbenik njegovom narušavanju. Iako je uvriježeno mišljenje da novogodišnji blagdani asociraju ljude na radost, veselje, obiteljsku toplinu, nažalost nije uvijek tako.
U svojoj praksi zadnje tri godine susrela sam se i s tužnim pričama s druge strane.
Što je blagdanska depresija?
Uz pozitivne aspekte novogodišnjih blagdana koji imaju pozitivan učinak na naše mentalno zdravlje, dolazi do izražaja ne samo ono što je dobro, nego i ono što je loše, koje postaje prenaglašeno.
Stoga je važno da ne gurnemo pod tepih i tu drugu stranu priče jer osobe kojima je već narušeno mentalno zdravlje – to znači da su anksiozni, depresivni, pate od tzv sindroma sagorijevanja, paničnih napadaja, itd. izvještavaju da se tijekom ovog razdoblja osjećaju još gore, tj. da se njihovi simptomi samo još dodatno pojačavaju.
U blagdanskoj depresiji, osoba može osjećati tjeskobu, tugu i usamljenost u povezanosti s blagdanima. Blagdanska depresija može biti izazvana činjenicom da neki ljudi nemaju obitelj ili blisku osobu s kojom dijele blagdane, što može izazvati emocionalne probleme.
Također, blagdani mogu biti stresni zbog briga oko financija, troškova i blagdanskih aktivnosti. Blagdanska depresija može biti izazvana i uspomenama na preminule osobe koje su obitelj ili prijatelji izgubili, što može povećati osjećaj usamljenosti.
Kod nekih se događa da se hrvaju s osjećajem krivnje jer drugima ”kvare blagdansko ozračje”. Ima slučajeva kada ih i drugi počinju izbjegavati jer ih doživljavaju kao negativne, naporne i teške osobe.
Sve to samo povećava njihov osjećaj usamljenosti i nepovjerenja kako ih ”nitko ne razumije, da nisu normalni jer se svi vesele osim njih”. Svi ti osjećaji i doživljaji percepcije samo još više narušava njihovo mentalno stanje.
Kako prepoznati blagdansku depresiju?
Inače kada govorimo o blagdanskoj depresiji, radi se prije svega o osobama koje se i inače osjećaju usamljeno i pate od određenih psihičkih smetnji u vrijeme predblagdanskih dana. I dok se većina nas veseli, kod ovih ljudi ovo je vrijeme period intenzivne osjetljivosti, razdražljivosti i tuge.
Takve osobe jednostavno osjećaju izvjesnu neprilagođenost duhu vremena i atmosferi, jer se osjećaju ”isprazno” iznutra, što može ionako već povišenu ranjivost i razdražljivost dodatno intenzivirati, provocirajući različite oblike neprilagođenog ponašanja.
To može biti u formi šutljivosti i da se osoba jednostavno zatvori, totalnog povlačenja od drugih, a s druge strane njihovo ponašanje može poprimiti naglašenu hiperaktivnost i agresivno ponašanje. Kod ljudi koji već imaju postojeće simptome psihičkih smetnji čini se još naglašenije.
Osjećaj unutrašnje praznine i besmisla
Inače kod osoba koje pate od blagdanskog bluza i depresije nema dobnih granica, jer su joj podložne i starije i mlađe osobe, naglašeni su sljedeći simptomi:
Kronični osjećaj ispraznosti, tuge, bespomoćnosti, usamljenosti, i povlačenja iz društvenih interakcija. Također, takve osobe redovno prave negativne ”godišnje bilance” godine koja završava uz nazočnost pozitivne perspektive budućnosti.
Radi se o psihički reaktivnom stanju koje se manifestira i na fiziološkom nivou tako da su zapravo svi fiziološki procesi znatno usporeni pa se osoba osjeća bezvoljno, apatično i uspavano. Hoće li se razviti ili neće ovakvo reaktivno stanje, jako ovisi o samoj ličnosti osobe tj. o njezinoj strukturi i načinu mentalnog funkcioniranja, izloženosti nekim izvanjskim faktorima.
S.O.S. signali za poziv u pomoć
Inače, važno je naglasiti da ljudi s blagdanskom depresijom šalju ”signale” svojemu okružju kao vrstu apela da im je potrebna pomoć. Prisustvo već gore spomenutih simptoma zapravo su signali kojima osoba šalje poruke svom okružju u kakvom se psiho-afektivnom stanju trenutno nalazi i imaju, na što bi njima blisko okružje trebalo prepoznati i adekvatno da odgovori, u smislu podrške i razumijevanja.
Pandemija je dodatno otežala situaciju na pogoršanje psihičkog stanja depresivnih osoba. Uz prateći pojačan osjećaja nesigurnosti i otuđenosti, dodatni su predisponirajući faktori za pojavu blagdanske depresije u kojem dolazi još više do izražaja njezini simptomi. Najbolja prevencija je ostati sabran i očuvati smirenost duha, unatoč negativnim i neželjenim kretanjima, uz jasno očuvanje nade u bolje sutra.
Stručnu pomoć potrebno je potražiti u težim oblicima blagdanske depresije kada se mogu javiti ili pogoršati već prisutna stanja paničnih napadaja i egzistencijalnih kriza.
Ljudi koji već imaju neku dijagnozu ne trebaju biti ostavljeni sami, već je potreban poseban oprez u predblagdansko vrijeme. Treba izbjegavati da se dovode u stanje neraspoloženosti te da stanje uznemirenosti drže pod kontrolom.
Nadalje, treba ih uključiti u svakodnevne aktivnosti kako bi sudjelovali u onoj mjeri u kojoj je to moguće, u različitim aktivnostima i događajima koja ih inače vesele. Također, depresivne osobe treba okružiti ljudima u čijem se društvu osjećaju ugodno i sigurno. Ono što bih posebno istaknula, a odnosi se na mlade jeste da treba biti što više komunikacije uživo, a manje online. Tu je neophodna intervencija roditelja.
I na kraju priče, pokažite svojim voljenim i dragim vam ljudima malim gestama s više ljubavi i razumijevanja da vam je stalo do njih i da nisu sami. Možda nekima i život spasite.
Autorica: MSc. Mirella Rasic Paolini, Specijalist struke za holističko mentalno i duhovno zdravlje
PROČITAJ JOŠ:
Briga o sebi: put do boljeg poznavanja sebe
33 načina kako voljeti sebe svaki dan
Što su zdrave granice u odnosima i zašto su važne?
Afirmacije: Kako ih pravilno koristiti za pozitivne promjene u životu?
